Paška sirana pokreće velik projekt uzgoja maslina i ovaca na zapuštenim paškim pašnjacima. Na 160 hektara zemljišta namjera je posaditi 40.000 stabala masline, a zajedno s maslinama sinergijskim efektom uzgajat će se i autohtone paške ovce. Na taj način bi se privelo kulturi zemljište sada potpuno obraslo (sobinom) somina (Juniperus phoenicea L.), niskim raslinjem koje onemogućava rast kadulje, slavulje, i ostalog ljekovitog bilja, a samim time bi se omogućio nesmetan razvoj pašnjačke vegetacije. Nakon dobivene suglasnosti paške Gradske uprave izradit će se investicijski program a početkom 2005. godine i realizirati projekt.

Devastirani pašnjaci, koje je prekrila makija, dovest će se u nekadašnje stanje, odnosno da se napokon na paškom kamenjaru rasprostrani otočko bilje koje je po svojoj kvaliteti i kakvoći jedinstveno i koje kao stanišna endemska fitocenoza nema replike na Mediteranu. Sve se predviđa napraviti na lokalitetu Grobine, smještenom 1,5 kilometara jugoistočno od grada Paga. Dugoročno gledano, vrijednost projekta je neprocjenjiva jer osim dobiti u ovčarstvu i maslinarstvu omogućava održanje pašnjaka te u ukupnosti biodiverzitet. Program je pilot-projekt za sve otoke koji su zakrčeni niskim raslinjem koje ničemu ne služi. Realizacija projekta zamišljena je kroz deset godina, te bi se u tom razdoblju svake godine trebalo zasaditi 16 novih hektara maslinika. Cijeli prostor biti će ograđen.

Tehnologija je sljedeća: potrebno je prvo iskorijeniti sobinu i drugo nisko raslinje. Teren se zatim mora izbrazdati riperom, a rovokopačem pokupiti sve krupno kamenje i deponirati ga izvan prostora budućeg maslinika. Rotirajućom frezom usitnit će se preostalo kamenje, a na kraju će se iskolčiti mjesta za sadnju, dok će se preostali dio prepustit spontanoj obnovi prirodne pašnjačke vegetacije kadulje, slavulje i ostalih autohtonih vrsta trava. Predviđena je sadnja četiriju sorti maslina, i to 60 posto oblice, 15 posto istarske bjelice i drobnice te 10 posto sorte oprašivač pendolino. U maslinicima se neće obrađivati tlo jer će ovce ispašom održavati maslinik čistim od korova.

Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, koji je autor projekta, nakon osam godina predviđa godišnju proizvodnju 1.077.000 kilograma ploda maslina te oko 185.000 litara maslinova ulja, što bi donosilo prihod od preko sedam milijuna kuna. U pet godina aktivne proizvodnje maslinova ulja ukupna dobit bila bi više od 20 milijuna kuna. Uz godišnju proizvodnju 36.000 litara ovčjeg mlijeka i 3600 kilograma janjećeg mesa, već poslije pet godina proizvodnje dobit bi trebala biti od preko 2,5 milijuna kuna.